Podrška građanskoj BiH, “koncept konstitutivnosti” samo primljen k znanju, sankcionisati Dodika 1Foto: EPA-EFE/JULIEN WARNAND

Evropski parlament prima k znanju koncept konstitutivnih naroda, ali naglašava da ovaj koncept ni na koji način ne bi trebao dovesti do diskriminacije drugih građana ili implicirati bilo kakva dodatna prava za osobe koje se identifikuju s jednom od ovih skupina u odnosu na druge građane BiH.

To između ostalog piše u nacrtu Izveštaja Evropskog parlamenta o napretku BiH u koji je imao uvid portal istraga.ba. Izveštaj bi trebalo da bude razmatran 14. juna u Evropskom parlamentu. U nacrtu izveštaja koji je pripremio Paulo Rangel (EPP), portugalski zastupnik u Evropskom parlamentu zadužen za Bosnu i Hercegovinu, jasno je navedeno da se pruža podrška građanskoj Bosni i Hercegovini.

Evropski parlament “ponavlja svoju jasnu podršku građanskoj i demokratskoj transformaciji BiH kroz evropske integracije, utemeljenoj na jedinstvu, suverenitetu i teritorijalnoj celovitosti, utemeljenoj na načelima jednakosti i nediskriminacije svih građana BiH, kako je navedeno u ustavu i u skladu s odlukama Evropskog suda za ljudska prava”.

U prvobitnoj, neusaglašenoj verziji Izveštaja, sačinjenog u aprilu ove godine, podseća istraga.ba, termin “konstitutivnost” bio je promovisan.

Evropski parlament ponavlja svoju jasnu podršku demokratskoj transformaciji BiH kroz evropsku integraciju, zasnovanu na suverenitetu i teritorijalnom integritetu, utemeljenoj na principima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda kako je ugrađeno u Ustav”, bilo je navedeno u prvobitnom nacrtu, koji je, u međuvremenu, drastično izmenjen.

U izmenjenoj verziji Paulo Rangel sada samo “prima k znanju” konstitutivnost.

Istovremeno, on potencira na pravima svih građana, ističući da konstitutivnim narodima ne bi trebala pripasti veća prava u odnosu na druge građane. Osim ovog dela, bitnog za buduće izborne reforme, Rangel se bavi i pitanjem NATO integracija BiH.

“‘EP pozdravlja izjave generalnog sekretara NATO-a od 4. i 24. marta 2022. o potrebi dalje podrške BiH, uključujući očuvanje njenog suvereniteta i jačanje kapaciteta odbrane, te prepoznaje dodatnu vrednost koju bi donelo članstvo BiH u NATO-u“, navedeno je u nacrtu Rangelovog izveštaja o napretku BiH.

Lider SNSD-a Milorad Dodik je u nacrtu izveštaja označen kao najbitniji faktor destabilizacije, pa se, zato, poziva na njegovo sankcionisanje

Dalje, Evropski parlament prima k znanju da je “implementacija spoljnopolitičke strategije Bosne i Hercegovine 2018-2023, koja uključuje punopravno članstvo u EU, aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO-u, borbu protiv terorizma, saradnju na regionalnom nivou, te bilateralnu i multilateralnu saradnju, potkopana je čestim divergentnim pozicijama, zbog čega potiče vlasti da ubrzaju njegovo sporvođenje.

Lider SNSD-a Milorad Dodik je u nacrtu izveštaja označen kao najbitniji faktor destabilizacije, pa se, zato, poziva na njegovo sankcionisanje.

Evropski parlament poziva EU, njene države članice i međunarodnu zajednicu da slede primer Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva i koriste sve raspoložive alate, odnosno ciljane sankcije i suspenziju sredstava protiv destabilizirajućih aktera u zemlji, uključujući i one koji ugrožavaju teritorijalni poredak Bosne i Hercegovine, a posebno Milorada Dodika i poziva sve države članice EU da osiguraju da takve sankcije mogu biti usvojene od strane Veća, prenosi istraživački portal ono što piše u izveštaju.

U tom om pogledu Evropski parlament “žali zbog izmene postupka donošenja odluka u kontekstu produženja režima sankcija EU-a za BiH u martu 2022. kada je na insistiranje Mađarske izmenjen način sankcionisanja, pa je, tako, sada potreban pristanak svih članica EU da bi neki zvaničnik u BiH bio sankcionisan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari