Petnaest predloga za laganu letnju trpezu (RECEPTI) 1Foto: Shutterstock

Vreme je za nešto lagano. Laganu garderobu, laganu trpezu. Ono što valja kako toplo tako i hladno. Može nešto najjednostavnije: prosto pržene tikvice, samo začinjene začinom od povrća (vegetom).

Može i isto tako prosta barena blitva s krompirom, pa poškopana maslinovim uljem. Ali, povrće (s mesom, sirom, pečurkama; sve zajedno ili pojedinačno, čak i bez toga) pruža mogućnosti za neverovatne gastronomske kreacije.

Evo jedne: isprži se krupno sečen plavi patlidžan, isto tako pripremljene tikvice, paprika takođe na krupne komade, pa još i šargarepa na kolutiće.

Sve se promeša, pa ovako napravljena smeša začini po ukusu, i time samo preliju šnicle; vegetarijanci u sve umešaju i šampinjone; oni manje ortodoksni zaliju parmezanom. Može samo tako, a može i kao peliv uz špagete, ali onda valja ubaciti i malo oljuštenog i ukuvanog paradajza.

Eto u tri rečenice uputstva za pripremanje najmanje pet jela. Još ako se u kombinaciju uključe i začini (aleva ili gruvana paprika; beli luk, peršun; pa mirođija, origano, timijan; o ruzmarinu i bosiljku da ne govorimo…) eto neograničenog broja raskošnih letnjih jela.

Ko god da uživa u eksperimentisanju za šporetom, ova kratka naznaka mu je dovoljna.

­Sala­ta tri bo­je

Ze­le­na sa­la­ta ili en­di­vi­ja – 1 kom; šam­pi­njo­ni – 200 g; pa­ra­dajz – 200 g; lju­ta pa­pri­či­ca – 2 kom; fe­ta sir – 200 g; ori­ga­no; mo­den­sko sir­će; ma­sli­no­vo ulje.

Ovo ni­je sa­la­ta ko­ja se je­de uz je­lo. Ovo je je­lo, tač­ni­je pred-je­lo. Gla­vi­cu ze­le­ne sa­la­te ili en­di­vi­je va­lja opra­ti pa osu­ši­ti, ša­ku sne­žnobe­lih šam­pi­njo­na sa­mo pre­bri­sa­ti mo­krom kr­pom, pa isec­ka­ti na krup­ni­je re­žnje­ve, dve gla­vi­ce pa­ra­daj­za na kri­ške, a jed­nu do dve lju­te pa­pri­či­ce ne­haj­no iz­lo­mi­ti na krup­ni­je ko­ma­de.

Na dnu či­ni­je pr­vo se po­sta­ve li­sto­vi sa­la­te, od­o­zgo osta­li sa­stoj­ci, na kra­ju na­ba­ca­ju koc­ki­ce fe­ta si­ra. Još se za­či­ni ori­ga­nom, sir­će­tom iz Mo­de­ne i ma­sli­no­vim uljem.

Ze­le­na pi­le­ća sa­la­ta

Pi­le­će be­lo me­so – 500 g; be­li krom­pir – 500 g; ma­jo­nez – 200 g; ve­za per­šu­no­vog li­sta; li­mun; so; ze­le­na sa­la­ta.

Za sve ko­ji vo­de ra­ču­na o zdra­voj hra­ni, one ko­ji se pla­še ho­le­ste­ro­la, za osta­le ko­ji­ma ba­nu ne­na­ja­vlje­ni go­sti, a tre­ba ih ugo­sti­ti, na­me­njen je ovaj re­cept. Po­što, po­zna­to je, pi­le­ti­na i ni­je ne­ko me­so, on­da ona mo­ra bi­ti bar do­bar ma­te­ri­jal za jed­no­stav­nu sa­la­tu.

I je­ste. Ova­ko. Po­la ki­la be­log me­sa bez ko­sti­ju i ko­žu­ri­ce (pa­žnja: ho­le­ste­rol!) va­lja oba­ri­ti u sla­noj vo­di pa isec­ka­ti na koc­ki­ce. Isto se uči­ni i s po­la ki­la be­log krom­pi­ra. Ohla­di se, pa sa­če­ka da­lje.

Petnaest predloga za laganu letnju trpezu (RECEPTI) 2
Foto: Pixabay/Kakyusei

A da­lje je ve­za sit­no sec­ka­nog per­šu­no­vog li­sta, 200 gra­ma ma­jo­ne­za i sok od jed­nog li­mu­na.

Ovo sad sa­mo va­lja pro­me­ša­ti, po­lo­ži­ti na, u či­ni­ji ras­pro­strim, li­sto­vi­ma ze­le­ne sa­la­te i do slu­že­nja od­lo­ži­ti na hlad­no. Za one go­ste be­lo vi­no se pod­ra­zu­me­va.

I ono va­lja da je od­lo­že­no na hlad­no.

Pi­ta iz ti­ga­nja (na sto na­či­na)

Ko­re za gi­ba­ni­cu – 500 g; me­ša­no po­vr­će – 500 g; so­ja sos; bi­ber; so; ulje.

Ima pi­ta ko­ji­ma ne tre­ba rer­na. Zo­vu ih još i »brik pi­te«, valj­da za­to što se mo­ra­ju do­bro upa­ko­va­ti. Kao ci­gle.

Ko­re za gi­ba­ni­cu se ise­ku na če­ti­ri de­la. Ka­ko ma­šta pra­vog ku­li­na­ra ne­ma gra­ni­ce, to po­sto­ji mo­guć­nost da se fil za pi­tu iz ti­ga­nja kre­i­ra do bes­ko­nač­no­sti: od me­sa, sar­di­ne (tu­ne) i pra­zi­lu­ka, od si­ra s ja­ji­ma, me­ša­nog po­vr­ća, ki­se­lih ja­bu­ka sa so­ja so­som, od…

Ov­de sa­mo go­stu­ju­ći (ki­ne­ski) pred­log što se još zo­ve »pro­leć­ne rol­ni­ce.« Oko po­la ki­la me­ša­nog sit­no sec­ka­nog na­de­va (ku­pus, ja­bu­ke, pa­pri­ka, ti­kvi­ce, šam­pi­njo­ni…) za­či­ni se so­ja-so­som, do­bro pro­me­ša, pa na onu če­tvr­ti­nu ko­re sta­vi ka­ši­ka fi­la, pa se su­prot­ne ivi­ce po­klo­pe. On­da se sve uro­lu­je kao pa­la­čin­ka. Ta­ko, ko­li­ko ima ko­ra i fi­la.

E, sad, ume­sto u rer­nu, kao što i ime ka­zu­je, pi­ta ide u – ti­ganj. Pr­ži se na ma­lo do­bro za­gre­ja­nog zej­ti­na, a je­de oba­ve­zno to­pla.

Špan­ska tor­ti­lja

Krom­pir – 500 g; ja­ja – 3 kom; cr­ni luk – 1 gla­vi­ca; ulje; so.

U mno­gim ka­fa­na­ma i ka­fe­i­ma di­ljem sun­ča­ne Špa­ni­je, go­stu se uz pi­će slu­ži i me­ze: pa­e­lja uz vi­no, tor­ti­lja uz pi­vo. Lep obi­čaj, pa ovo ujed­no tre­ba shva­ti­ti i kao pred­log do­ma­ćim ka­fe­dži­ja­ma.

Petnaest predloga za laganu letnju trpezu (RECEPTI) 3
Foto: Pixabay/Rafasuarezfoto

Dva osred­nja krom­pi­ra tre­ba oči­sti­ti i opra­ti, pa iz­ren­da­ti na naj­krup­ni­je ren­de. Ova­ko pri­pre­mljen krom­pir se iz­ru­či na vreo zej­tin i pro­pr­ži da vi­šak vo­de is­pa­ri. U ka­kvoj po­god­noj či­ni­ji se do­bro umu­te tri po­so­lje­na ja­je­ta i jed­na gla­vi­ca sit­no isec­ka­nog cr­nog lu­ka. Krom­pir se on­da uspe u ovu sme­šu od ja­ja i sve do­bro pro­me­ša.

Pr­ži se u ti­ga­nju, de­be­lo dva-tri cen­ti­me­tra, s jed­ne pa s dru­ge stra­ne, je­de to­plo, ili ise­če na koc­ki­ce, kao ka­kvi ko­la­či­ći, pa me­ze­ti hlad­no.

Šnic­le Kra­lje­vi­ća Mar­ka

Krom­pir – 500 g; spa­nać – 250 g; ja­ja – 2 kom; pre­zle; so; bi­ber; ulje.

Šnic­le od krom­pi­ra mo­gu da se obo­ga­ću­ju. Ova­ko ka­ko sle­di. U dva ko­ra­ka.

Pr­vi je ne­po­znat: fr­talj ki­la spa­na­ća va­lja opra­ti, po­so­li­ti, osta­vi­ti da od­sto­ji i pu­sti sok, pa čvr­sto (kao Kra­lje­vić Mar­ko su­vu dre­no­vi­nu) is­ce­di­ti od vi­ška teč­no­sti.

Dru­gi je po­znat: po­la ki­la krom­pi­ra, iz­ren­da­nog na naj­krup­ni­je ren­de, dva ja­je­ta, ma­lo so­li, ma­lo bi­be­ra i pre­zli da sve bu­de čvr­sto, va­lja po­me­ša­ti sa spa­na­ćem. Još sa­mo tre­ba for­mi­ra­ti šnic­le, uva­lja­ti ih u pre­zle, pa pr­ži­ti na ja­koj va­tri.

Tor­ta od  pa­tli­dža­na

Ko­re za pi­tu – 500 g; pla­vi pa­tli­džan – 1 kg; cr­ni luk – 2 gla­vi­ce; ja­ja – 4 kom; ki­se­la pa­vla­ka – 2 dl; mi­ro­đi­ja; bi­ber; kim; so; ulje.

Pla­vi pa­tli­džan je bilj­ka čud­no­va­ta. Od nje se da na­pra­vi­ti sve i sva­šta: i čor­ba, i je­lo, i šnic­le, i sa­la­ta… Još sa­mo ko­la­či fa­le. Ume­sto to­ga, evo tor­te!

Ki­lo­gram pa­tli­dža­na se is­pe­če u rer­ni ili na plot­ni re­gu­lar­no, oči­sti, pa osta­vi na stra­nu. Dve gla­vi­ce sit­no sec­ka­nog cr­nog lu­ka se pro­pr­že na zej­ti­nu, dok se ne za­ca­kle, al’ da ne po­ru­me­ne. Ohla­de se, pa im se do­da u pi­re pre­tvo­ren pla­vi pa­tli­džan, ve­za sit­no sec­ka­ne mi­ro­đi­je, ka­ši­či­ca mle­ve­nog be­log bi­be­ra, pr­sto­hvat ki­ma, is­tu­ca­nog u ava­nu, i so­li po uku­su. Sve se iz­gnje­či vi­lju­škom i do­bro ume­ša.

Ona­mo se umu­te če­ti­ri ja­je­ta sa ča­šom ki­se­le pa­vla­ke. Po­lo­vi­na ove sme­se se osta­vi na stra­nu, a osta­tak ume­ša s ma­som od pa­tli­dža­na. U okru­glu na­u­lje­nu tep­si­ju re­đa­ju se: jed­na tan­ka ko­ra za pi­tu po­pr­ska­na me­ša­vi­nom zej­ti­na i ki­se­le vo­de, dru­ga ta­kva ko­ra, fil, opet ko­re, opet fil… Ta­ko dok ima fi­la, a ko­re sva­ka­ko da bu­du na vr­hu.

Sve se za­li­je onim ostat­kom ja­ja i pa­vla­ke, pa za­pe­če na 250 ste­pe­ni. Je­de se to­plo ili hlad­no, a za­li­va sku­pim ili jef­ti­nim vi­nom. Jer, pi­te su uni­ver­zal­na hra­na.

Sir na šop­ski na­čin

Be­li sir – 400 g; žu­ti sir (kač­ka­valj, na pri­mer) – 150 g, dva ja­ja – 2 kom; lju­te pa­pri­ke – 2 kom; pa­ra­dajz – 2 kom; pe­če­ne pa­pri­ke – 2 kom; ori­ga­no; per­šun.

Za let­nje da­ne te­ško da je šta bo­lje od kom­bi­na­ci­je si­ra i pa­pri­ka. Na ju­gu, oda­kle je­lo i po­či­nje, spre­ma se u zemlja­nim đu­ve­či­ma. I to ta­ko da sva­ko ima svo­je đu­ve­če.

Elem, u đu­ve­če se po­re­đa sloj be­log si­ra, pa sloj pa­pri­ka i pa­ra­daj­za, pa po­klo­pi žu­tim si­rom. Pe­če se oko 20 mi­nu­ta dok se sir ne oto­pi. Po­tom se na vrh sva­ke od po­su­da raz­bi­je ja­je, za­pra­ši sec­ka­nom ve­zom per­šu­no­vog li­sta i još ma­lo pe­če. Slu­ži se uz hlad­no pi­vo ili be­lo vi­no.

Pa­tli­dža­ni u pa­ra­dajz so­su

Pla­vi pa­tli­dža­n – 2 kom; ulje; bra­šno; pa­ra­dajz – 500 g; be­li luk; per­šun; so; bi­ber.

Pre sve­ga va­lja pri­pre­mi­ti pa­ra­dajz: olju­šti se, isec­ka na koc­ki­ce, pa na ma­lo ulja uku­va dok se ne zgu­sne. Do­da se so­li po uku­su, i oba­ve­zno pr­sto­hvat še­će­ra, pa za­či­ni sec­ka­nim be­lim lu­kom i bi­be­rom. Na sa­mom kra­ju uba­ci se i ve­za sit­no sec­ka­nog per­šu­no­vog li­sta.

Da­lje je sve jed­no­stav­no: pa­tli­džan se ise­če na ko­lu­to­ve, po­so­li, osta­vi de­se­tak mi­nu­ta i is­pe­re vo­dom. Sva­ki ko­lut se uva­lja u bra­šno i pr­ži na ulju. Mo­že se pr­ži­ti i na ro­šti­lju pet do de­set mi­nu­ta sa sva­ke stra­ne – ta­da ni­je po­treb­no bra­šno, već je do­volj­no ko­lu­to­ve pa­tli­dža­na sa sva­ke stra­ne ma­lo na­u­lji­ti.

U po­su­du se re­đa red so­sa, pa red ohla­đe­nih pa­tli­dža­na. Ras­hla­di se u fri­ži­de­ru, pa tek ta­da slu­ži.

Pu­nje­ni pa­tli­dža­ni

Pa­tli­dža­ni (ma­nji) – 1 kg; pa­ra­dajz – 500 g; cr­ni luk – 500 g; šar­ga­re­pa – 2 kom; ce­ler – 1 ma­nji; be­li luk; lo­vo­rov list; pre­zle; per­šun; bi­ber; ulje; so.

Pa­tli­dža­ni va­lja da bu­du jed­na­ke ve­li­či­ne, što ma­nji, to je bo­lje. Da­kle, ope­ru se (ne lju­šte se), od­se­ku im se dr­ške, pa iz­du­be i pri­pre­me za pu­nje­nje. On­da se nakrat­ko pro­blan­ši­ra­ju u ki­pu­ćoj vo­di. Osta­ve se na stra­nu da če­ka­ju ono po­sle.

Na ulju se is­pr­ži luk, do­da se isec­ka­na šar­ga­re­pa i ce­ler, pa kad sve omek­ša i isec­kan pa­ra­dajz, po­la gla­vi­ce be­log lu­ka, per­šu­nov list, lo­vor, so i bi­ber. Ti­me se na­pu­ne pa­tli­dža­ni, a po­klo­pe se ko­lu­to­vi­ma pa­ra­daj­za i po­spu pre­zla­ma.

Pe­če se na stan­dard­nih 225 ste­pe­ni, a slu­ži i hlad­no i to­plo.

Pa­pri­ke sa si­rom

Pa­pri­ke ši­lje – 1 kg; sir fe­ta – 250 g; ja­ja – 2 kom; lju­ta pa­pri­či­ca – 1 kom; ce­le­rov list – 1 ve­za; pre­zle; ulje.

Ko bi na br­za­ka da spre­mi je­lo, a u ku­ći ima pa­pri­ka, si­ra i ja­ja, tre­ba još sa­mo da na­đe pet­na­e­stak mi­nu­ta slo­bod­nog vre­me­na i eto mu le­pog po­slu­že­nja.

Če­tvrt ki­la fe­ta si­ra, dva ja­je­ta, sit­no sec­ka­na lju­ta pa­pri­či­ca i ve­za ce­le­ro­vog li­sta do­bro se ume­ša­ju, pa oba­zri­vo zgu­snu pre­zla­ma.

Ovim fi­lom se pu­ne sve­že oči­šće­ne pa­pri­ke-ši­lje ko­je se na­re­đa­ju jed­na pre­ko dru­ge u đu­več, oba­zri­vo na­ka­pa­ju uljem pa is­pe­ku u rer­ni na re­gu­lar­nih 225 ste­pe­ni dok ne smek­ša­ju. Ako se pre­pe­ku, on­da se sa­mo u ta­nji­ru olju­šte, ako ne, je­du ta­kve ka­kve su. Pri­ja i to­plo i hlad­no.

Pa­pri­ke s pa­tli­dža­ni­ma

Pa­pri­ke ši­lje – 1 kg; pla­vi pa­tli­džan – 500 g; cr­ni luk – 250 g; pa­ra­dajz – 500 g; per­šu­nov list – 1 ve­za; ulje; so; bi­ber.

Pre sve­ga va­lja na­pra­vi­ti na­dev. Pla­vi pa­tli­džan se olju­šti, isec­ka na koc­ki­ce, po­so­li, pa osta­vi pet­na­e­stak mi­nu­ta da ot­pu­sti gor­či­nu. Za to vre­me olju­šte se dve gla­vi­ce lu­ka, sit­no isec­ka­ju, pa pro­pr­že na ulju do sve­tložu­te bo­je.

Pa­tli­džan se oce­di, pa pri­dru­ži lu­ku. Din­sta se na la­ga­noj va­tri uz me­ša­nje. Ka­da je smek­šao, uba­ci se još po­la ki­la olju­šte­nog i ta­ko­đe na koc­ki­ce isec­ka­nog pa­ra­daj­za, pa din­sta dok ne po­sta­ne to­li­ko gu­sto da se mo­že za­hva­ti­ti vi­lju­škom. Sklo­ni se s va­tre pa za­či­ni: so­lju ako tre­ba, mle­ve­nim bi­be­rom i sit­no sec­ka­nom ve­zom per­šu­no­vog li­sta.

Kao i u slu­ča­ju pa­pri­ka sa si­rom, ovim fi­lom se pu­ne sve­že oči­šće­ne pa­pri­ke-ši­lje ko­je se na­re­đa­ju, jed­na pre­ko dru­ge, u đu­več, oba­zri­vo na­ka­pa­ju uljem pa is­pe­ku u rer­ni na re­gu­lar­nih 225 ste­pe­ni dok ne smek­ša­ju.

Po­ho­va­ni kelj

Kelj – 1 kg; ja­ja – 2 kom; fe­ta sir – 250 g; bra­šno; pi­vo; mle­ve­ni be­li bi­ber; per­šu­nov list – 1 ve­za; ulje; so.

Ko god da je re­ša­vao ukr­šte­ne re­či pa vo­do­rav­no na­i­šao na po­vr­će od tri slo­va, a us­prav­no po­lar­nu ži­vo­ti­nju što vu­če san­ke i na­pi­sao luk i los – po­gre­šio je. Re­še­nje za­go­net­ke zo­ve se kelj i ker.

Da­kle, kelj va­lja oči­sti­ti (ze­le­ni spo­lji­ni li­sto­vi se osta­ve za ne­što dru­go), ise­ći kao lu­be­ni­cu na kri­ške, pa na sa­mo ne­ko­li­ko mi­nu­ta po­to­pi­ti u vri­ju­ću sla­nu vo­du.

Ona­mo se umu­ti poh na or­li na­čin: dva be­lan­ce­ta se pre­tvo­re u šne, pa im se uba­ce žu­man­ca, tri ka­ši­ke bra­šna i pi­va dok sve ne po­sta­ne gu­šće ne­go za pa­la­čin­ke. Kri­ške se po­ta­pa­ju u ovu ma­su, pa po­hu­ju na vre­lom zej­ti­nu s jed­ne i s dru­ge stra­ne. Dok sve ne po­ru­me­ni.

Po­ho­va­ni kelj se od­lo­ži u ve­li­ki ta­njir ili još bo­lje oval, a na is­toj ma­sno­ći u ko­joj se po­ho­vao pri­pre­mi sos: ka­ši­ka bra­šna se sa­mo ma­lo pro­pr­ži pa, sve uz me­ša­nje na­li­va to­plom vo­dom, dok ne po­sta­ne gu­sto ko­li­ko tre­ba. Sklo­ni se s va­tre, pa uba­ci če­tvrt ki­le fe­ta si­ra isec­ka­nog na koc­ki­ce, mle­ve­nog be­log bi­be­ra po uku­su, so­li po po­tre­bi i ve­za sec­ka­nog per­šu­no­vog li­sta. Ku­va se još sa­mo ne­ko­li­ko de­se­ti­na se­kun­di da se sir ne is­to­pi dokra­ja.

Dok je sve to­plo, so­som se pre­li­ju kri­ške po­ho­va­nog ke­lja.

Po­ho­va­ni ce­ler

Ce­ler – 1 kg; ja­ja; bra­šno; ulje; so.

Pra­vi gur­ma­ni su se va­zda pi­ta­li da li je mo­gu­će da plod (ko­ren!) što po­ra­ste ve­li­ki kao oma­nja lu­be­ni­ca mo­že da bu­de sa­mo – za­čin za su­pu?

Na­rav­no da ni­je. Či­tav je niz je­la što se mo­gu na­pra­vi­ti od ce­le­ra. Či­ta­lac će sa­zna­ti i za na­de­ve­ni ce­ler, ako raz­ra­di da­lje te­mu što sle­di na­pra­vi­će i mu­sa­ku od ce­le­ra, sa­da evo pred­je­la.

Ce­ler, za ove po­tre­be ve­li­či­ne ja­bu­ke, oči­sti se pa ise­če na li­sti­će ne de­blje od po­la cen­ti­me­tra. Po­to­pi se u sla­nu klju­ča­lu vo­du, pa osta­vi sa­mo mi­nut, dva. Da se blan­ši­ra, ni­ka­ko da se ne pre­ku­va.

Ona­mo se pri­pre­mi bra­šno i umu­te po­so­lje­na ja­ja. Za­gre­je se i zej­tin. Ce­ler se po­hu­je ta­ko što se pr­vo uva­lja u bra­šno, on­da u ja­ja, pa pr­ži na vre­lom ulju i re­đa na sal­ve­te ko­je će po­ku­pi­ti vi­šak ma­sno­će.

Ba­ta­ci u mi­ro­đi­ja-so­su

Pi­le­ći ba­ta­ci i ka­ra­ba­ta­ci – 400 g; so; ulje; bra­šno; mi­ro­đi­ja – 1 ve­za, fe­ta sir – 100 g; be­lo vi­no.

Pre sve­ga ba­ta­ke i ka­ra­ba­ta­ke va­lja ot­ko­sti­ti, pa sva­ki ko­mad me­sa po­de­li­ti na smer­ne za­lo­ga­ke (ba­ta­ke na dva, a ka­ra­ba­ta­ke na tri de­la). Šer­pa se bla­go na­u­lji, po­me­nu­ti ba­ta­ci i ka­ra­ba­ta­ci po­so­le po uku­su, pa na­li­ju vi­nom da pot­pu­no ogre­znu. Po­klo­pi se pa pri­pu­sti bla­goj va­tri da krč­ka. Dok vi­ljušp­ka ne poč­ne la­ko da pro­la­zi kroz me­so.

Za to vre­me pri­pre­mi se klaj­ster za­pr­ška: u šo­lji hlad­ne vo­de umu­te se dve ka­ši­či­ce bra­šna i sec­ka­na ve­za mi­ro­đi­je. Sve se osta­vi da sto­ji dok se pi­le­ti­na ku­va, a bra­šno pot­pu­no ras­tvo­ri. Da ne bu­de gru­dvi­ca.

Pro­šlo pet­na­est mi­nu­ta, pi­le­ti­na me­ka­na, dok sve još vri uspe se za­pr­ška, pro­me­ša sa na ko­ma­di­će is­cep­ka­nim fe­ta si­rom, pa vra­ti na rin­glu jo­š pe­tna­e­stak mi­nu­ta. Ta­man dok se ne zgu­sne ka­ko tre­ba.

Slu­ži se, naj­bo­lje, s ba­re­nim krom­pi­rom, a uz ze­le­nu sa­la­tu.

Fi­le sa že­sto­kim so­som

Pi­le­ći fi­le – 500 g; pla­vi pa­tli­džan – 500 g; cr­ni luk – 250 g; pa­ra­dajz – 500 g; lju­ta pa­pri­či­ca – 1 kom; ku­ku­ru­zno bra­šno; ve­ge­ta; ale­va pa­pri­ka; ulje; so; bi­ber.

Pi­le­ći fi­le bez ko­žu­ri­ce ise­če se na šnic­le, pa uva­lja u sme­šu žu­tog ku­ku­ru­znog bra­šna, ale­ve pa­pri­ke i ve­ge­te. Pr­ži se na do­sta vre­log ulja do zlat­ne bo­je, pa osta­vi da sa­če­ka že­sto­ki sos. Pla­vi pa­tli­džan se olju­šti, isec­ka na koc­ki­ce, po­so­li, i osta­vi pet­na­e­stak mi­nu­ta da ot­pu­sti gor­či­nu. Za to vre­me olju­šte se dve gla­vi­ce lu­ka, sit­no isec­ka­ju, pa pro­pr­že na ulju do sve­tložu­te bo­je.

Pa­tli­džan se oce­di, pa pri­dru­ži lu­ku. Sit­no se isec­ka otrov­no lju­ta pa­pri­či­ca, pa sve din­sta na la­ga­noj va­tri uz me­ša­nje. Ka­da je smek­šao, uba­ci se još po­la ki­la olju­šte­nog i ta­ko­đe na koc­ki­ce isec­ka­nog pa­ra­daj­za, pa din­sta dok ne po­sta­ne to­li­ko gu­sto da se mo­že za­hva­ti­ti vi­lju­škom. Sklo­ni se s va­tre pa za­či­ni: so­lju ako tre­ba, mle­ve­nim bi­be­rom i sit­no sec­ka­nom ve­zom per­šu­no­vog li­sta.

Ovim to­plim so­som pre­li­ju se to­ple šnic­le u ta­nji­ru.

Mihajlo Mika Dajmak (1951–2015) dugi niz godina izdavao je kultni Mali kuvar kao podlistak Danasa. U dodatku Prijatno reprintuju se najbolje Mikine recepte.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari