Slučaj Vladimira Đukanovića: Preti mu izbacivanje iz Advokatske komore, a šta je sa drugim organima? 1Foto FoNet Marko Dragoslavić

Odluka disciplinskih organa Advokatske komore Beograda da podigne optužnicu protiv advokata Vladimira Đukanovića, u nekom normalnom poretku stvari, ne izgleda iznenađujuće. Međutim, u situaciji gde je potpuno iznenađenje bilo šta što liči na odgovornost bilo koga ko pripada našoj političkoj elliti ili vladajućoj stranci, deluje nadrealno, kako god taj postupak bio okončan, kaže za Danas advokat Rodoljub Šabić, reagujući na disciplinsku meru koja je protiv Đukanovića pokrenuta zbog televizijskog intervjua koji je u svojoj emisiji vodio sa svojim klijentom Predragom Koluvijom.

– Ta odgovornost je i ranije tražena, a meni je zapravo iznenađujuće odsustvo reakcije i drugih organa, Advokatska komora radi svoj posao. Ne smemo zaboraviti da je Đukanović i predsednik Odbora za pravosuđe, i član Državnog veća tužilaca i Visokog saveta sudstva. Imate sada situaciju u kojoj postoji optužnica protiv njegovog rada, postupajući tužilac je utvrdio da postoje dovoljni osnovi sumnje da se optužnica podigne. A Đukanović u svojstvu člana VSS i DVT, u svojstvu nekoga čiji je primaran zadatak da štiti nezavisnost i samostalnost tužilaštva, otvoreno govori na televiziji i u medijima da je to najobičnija nameštaljka njegovom klijentu, dok ismeva tužilaštvo. Ponavljam, videćemo kakav će ishod biti, ali nezavisno od reakcije organa Advokatske komore, potpuno je neverovatno da niko u državnim strukturama nema nikakvih rezervi prema ponašanju Vladimira Đukanovića, navodi Šabić.

Donedavni predsednik AK Srbije, Viktor Gostiljac kaže da je postupak protiv advokata Đukanovica u rukama disciplinskih organa, i u toku, te ne želi da ga komentariše. Međutim, kako navodi, i mimo ovog slučaja, „ne bi stavio ruku u vatru“ da su disciplinski organi komore dovoljno spremni da sankcionišu ponašanje suprotno kodeksu profesije.

– Kao doskorašnji predsednik AKS mogu da svedočim da se radi o segmentu rada komore koji loše funkcioniše. Broj i iznos izrečenih novčanih kazni na nivou komora u sastavu je minoran, a ne sećam se da je neko, u skoroj prošlosti brisan iz imenika advokata. To dovoljno govori da je potrebna reforma u tom delu i formiranje tih organa na novim temeljima. To je jedini način da se zaštiti profesija od onih koji joj kaljaju ugled i stvori sistem koji će morati da se poštuje. Danas nemamo sistem i niko se ne plaši postupka pred Komorom. Zbog toga je došlo do promene u shvatanju advokature i do promene u ophođenju među samim advokatima. Među nama danas imamo pojedince koji ne umeju da artikulisu svoju misao bez kočijaske, banalne uvrede kao da nisu advokati. Govor i ponašanje u javnom prostoru, često užasan bez ograničenja, odrazio se i na naše redove. Treba sačuvati advokaturu, u tom smislu, jasan je Gostiljac.

S druge strane, Biljana Kajganić, disciplinski tužilac Advokatske komore Beograda, koja je na tom mestu od novembra prošle godine, kaže da je uprkos otežavajućim okolnostima, poput korone, to telo za to vreme pokrenulo oko 270 slučajeva, za šta kaže da je bolje nego ranije, ali ne i dovoljno.

– NIje išlo onim tempom kojim bi trebalo, trebalo bi više angažmana i vremena. Ograničavajuće okolnosti su i to što nismo u stanju da vodimo istrage, pa nemamo nekih velikih mogućnosti da utvrđujemo činjenice, vreme za donošenje odluka je kratko. Mislim da je to vrlo važna funkcija i da ima razloga da se tužilac više angažuje nego što je to bio slučaj do sada. Od tih 270 pokrenutih slučajeva, daleko veći broj se završio odbačajem nego optužnicom. Mnoge prijave nisu osnovane, zatim u nekim situacijama ne možemo da vodimo postupak jer postoji sumnja da ima i nekih elemenata krivičnog dela, a mi nismo ovlašćeni da veštačimo niti imamo sredstva za tu svrhu, nego oobaveštavamo podnosioca da treba da podnese krivičnu prijavu. Sada primećujem da ima osnova za još neke optužnice, ima dosta situacija gde tužilac može i mora da vodi postupke, a sada kakav će stav da ima sud, koji ima krajnju reč, to ćemo videti, naglašava kajganić i dodaje da je objektivni rok da se postupak okonča dve godine od momenta događaja na koji se odnosi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari